MALI, NEODOLJIVI GRADSKI VRTOVI

MALI, NEODOLJIVI GRADSKI VRTOVI

Život u gradu ima svakako svoje prednosti – kina, kazališta, škole, bazene, teniska igrališta, ali nedostaje mu onaj toliko potreban komadić prirode, svježi zrak, mirisna livada, komad prostranoga neba. Ta se naša potreba za zelenilom očituje na svakom balkonu s teglama cvijeća, a neki sretniji stanovnici urbanih sredina imaju i svoj komadić zemlje…

                                                                                  Poa annua 

Mali gradski vrt može postati pravo blago koje ne zahtijeva previše brige i truda, jer dovoljno je malo smirujuće zelene površine i pokoji cvjetak da bi vrt izgledao uredno i lijepo. Sretni vlasnici vrta koji mogu i žele u njemu mnogo vremena boraviti i, dakako, baviti se svojom zelenom oazom, mogu osmisliti i zahtjevniji vrt za održavanje i njegovanje. Stoga, posjedujete li djelić tla u gradu, dobro razmislite prije nego što krenete u realizaciju svoje zamisli, jer među nepreglednim betonskim i asfaltnim površinama nema vrednije stvari od gredice cvijeća, travnjaka, pokojeg grma ili drveta…

Prije početka bilo kakvih radova, potrebno je napraviti plan kako biste svoj komadić tla iskoristili na najbolji način. Pri izradi plana, krenite od svoga  dnevnog rasporeda i prema njemu odredite koliko želite i možete odvojiti slobodnoga vremena za bavljenje vrtom. Zatim razmislite o tomu što želite od raslinja u vrtu. Pa, ako volite imati zaprljane ruke zemljom, ostavite prostora za jednogodišnje i dvogodišnje biljke, koje treba svake godine nanovo posijati ili posaditi. Ako se ne možete više angažirati, osmislite vrt koji će se sastojati od travnjaka i pokojeg ukrasnog grma ili drveta, dok od cvijeća u obzir dolaze isključivo trajnice.

               S lijeva na desno:  Pachysandra terminalis, Buxus, Euonymus japonicus

BAGREM, JELA, LOZA ILI BRŠLJAN:  Bilje u gradu, osim ukrasne uloge , ima i zadatak ublažiti gradsku buku, zadržavati barem djelić gradske prašine, ali i zakloniti od nepoželjnih pogleda.

Vrt u gradu nalazi se u blažoj klimi (zbog svog smještaja među zgradama) od vrtova na otvorenom, gdje su utjecaji vjetra i padalina mnogo izravniji, pa će zato sezona boravka u gradskom vrtu početi već u veljači i trajati sve do studenoga. Zbog svoga smještaja u reletivno skučenom prostoru, u malom urbanom vrtu večeri mogu biti ugodnije od onih u velikom vrtu. Danju je situacija obrnuta, jer se mali prostor lako i brzo zagrijava, pa bi tijekom ljetnih mjeseci, ako za to ima prostora, u mali vrt dobro došla pergola s penjačicama ili manje drvo. Pri odabiru načina za stvaranje sjene i biljne vrste koja će služiti kao prirodno sjenilo, bilo bi bolje odabrati listopadno drvo, primjerice, Fraxinus ornus  (vrsta jasena), okrugle krošnje koju sačinjavaju sitni listovi, a stablo  naraste do 7 m u visinu, ili Robinia pseudoacacia “umbraculifera” (bagrem), drvo koje može doseći visinu do 5 m, a ispod okrugle, prozračne krošnje nesmetano može rasti razno bilje koje voli nešto sjenovitiji položaj. Clematis (pavitina), penjačica koja naraste od 3 do 4 m svako proljeće nakon podrezivanja, cvate tijekom ljeta sve do rane jeseni, ili Parthenocissus quinquefolia (lažna loza), koja sama prianja uz površinu po kojoj se penje, u jesen donosi male bobice plave boje, pa će i ptice posjetiti vaš vrt. Zajedno će s listopadnim drvećem ljeti dati nužnu sjenu, a zimi dopustiti suncu da ugrije vaš unutarnji i vanjski stambeni prostor. Zimzelenim drvećem kao što je Abies balsamea ,”nana” (srebrna jela), patuljaste i okrugle krošnje, grmljem Euonymus japonicus (kurika), zimzelenim grmom šarenog lišća ili zimzelenim penjačicama poput Hederae (bršljan), koja sama prianja, možete zakloniti neki ružni vidik ili zid, a možete ga posaditi i uz vanjski rub prostora kako bi sačuvao vašu privatnost i zaštitio vas bar malo od nepovoljnih vanjskih utjecaja, prašine i buke.

Lijevo: Buxus ili šimšir 

Biljke penjačice za mali su vrt savršen izbor jer njima možete uz pomoć pergole napraviti sjenu, možete uz dogovor sa susjedima ozeleniti već postojeći zid susjedne zgrade ili odijeliti prostore zelenom ogradom obraslom penjačicama. Mikroklima malih urbanih vrtova odgovarat će grmlju kojemu pogoduje rast u sjeni, kao što je Buxus (šimšir), koji se može oblikovati u živicu, a može rasti i u loncu.

 GDJE POSADITI CVIJEĆE?

Pri odabiru drveća za urbani vrt prikladnije će biti vrste koje imaju manju visinu i širinu krošnje, jer u protivnom možete –  umjesto prostora za odmor – dobiti skučeni prostor kroz koji se teško krećete i održavate. Odabrano drveće nemojte saditi uz kuću, jer koliko god ono bilo malo, jednog će vam dana smetati pogledu, praviti sjenu u kući kada nije potrebna i optički skraćivati vrt, stoga odaberite listopadno drveće na mjestu gdje trebate tijekom ljeta sjenu, a tijekom zime sunce, dok će zimzeleno drveće doći u obzir na mjestu gdje je sjena potrebna tijekom cijele godine. Drveće je bolje posaditi uz rub vrta i radi zaštite od vjetra, buke, prašine i pogleda.

Gornji red (s lijeva na desno): Bellis perennis, Calendula officinalis, Digitalis purpurea. Donji red (s lijeva na desno): Epimedium, Heuchera i Brunnera macrophylla. 

Želite li u svom vrtu imati malo boja, razmislite imate li prostora i vremena za sadnju i sjetvu cvijeća. Ako se volite vrlo aktivno baviti biljem, tada izboru cvijeća za vrt na putu stoji samo količina prostora koji želite zasaditi cvijećem i mjesto na kojem se ono nalazi u vrtu, jer ćete, ovisno o tome, birati cvijeće za sjenoviti položaj ili za onaj osunčani. No, kako su gradski vrtovi uglavnom malih dimenzija, smješteni među zgradama, u njih prodire mnogo manje sunca nego u prostrane vrtove na otvorenom prostoru, pa će se stoga odabir cvijeća i grmlja suziti na ono koje voli i uspijeva rasti uglavnom u sjeni.

Hypericum calycinum (pljuskavica) zimzeleni je niski grm koji voli rasti u sjeni drveća i dobar je pokrivač tla. Želite li živicu koja dobro uspijeva u sjeni, odaberite zimzelenu, grmoliku vrstu kozje krvi (Lonicera nitida ili Lonicera pileata)Begonia semperflorens (begonija) jednogodišnja je biljka koja vrlo dobro raste u dubokoj sjeni drveća ili grmlja, a i Malcolmia maritima (ljubovka) odličan je izbor među jednogodišnjim cvijećem, jer ovu biljku možete sijati od proljeća do jeseni, pa ćete tijekom cijele godine imati vrt u bijeloj, plavoj, crvenoj, ružičastoj ili žutoj boji, ovisno koju ste sortu posijali ili možete imati sve boje zajedno.

                        Desno: Robinia pseudoacacia

Od dvogodišnjih cvjetnih vrsta, u sjeni će se dobro osjećati Lunaria annua (srebrenka), koja će vam, osim ljubičastih i bijelih cvjetova, u kolovozu pokloniti i plosnate mahune, koje će se dobro uklopiti u suhe aranžmane, ili –  želite li nešto višu cvjetnu vrstu, zvonolikih cvjetova možete odabrati Digitalis purpurea (naprstak), koji podnosi rast u sjeni. Među trajnim vrstama cvijeća također postoje vrste kojima pogoduje rast u sjeni, a jedna od njih je Aconitum nepallus (jedić). No, ako imate djecu, radije odaberitie neku drugu vrstu trajnica jer su svi dijelovi ove biljke otrovni. Viola odorata (ljubica) trajnica je koja će dobro uspijevati u podnožju nekog drveća ili grmlja, a ujedno će i poslužiti kao pokrivač tla.

ZELENI TEPIH TRAVNJAKA: Da biste izbjegli osjećaj skučenosti i dobili optički na prostoru, osigurajte si u vrtu travnatu površinu koja svojom bojom i oblikom daje osjećaj prostranosti i svježine. Travnata je površina vrlo vrijedan ukrasni element svakoga vrta, pogotovo maloga gradskog vrta, a uz to se i vrlo lako održava, pa ozelenite svaki mogući dio svoga vrta. Ne čini li vam se travnjak sam po sebi dovoljno dekorativan, možete posaditi grm, drvo ili cvijeće uz rub, a nikako u sredinu, jer ćete time prekinuti njegov kontinuitet i cjelovitost,  u čemu se i očituje ljepota maloga vrta. Osim toga, još ćete i prostor optički povećati.

Među cvjetnim vrstama postoji nekoliko njih koje se vrlo lijepo doimaju kao rubne biljke, naglašavajući početak i kraj neke površine, a uglavnom se nalaze na uočljivom mjestu, uz travnjak ili stazu, pa ih treba brižljivo njegovati kako bi slika uvijek bila skladna i uredna. Stoga se prilikom odabira cvijeća za sadnju uz rub ograničite na trajne vrste, koje ne zahtijevaju presađivanje svake godine, jer ćete si tako olakšati održavanje i ovog najizloženijeg dijela vrta. Pachysandra terminalis (pahisandra), primjerice,  zimzelena je trajnica koja u travnju cvate bijelim cvjetovima, a vrlo je pogodna za sadnju uz rub jer ima gusto lišće koje tijekom cijele godine izgleda dovoljno dekorativno i priječi rast korovu.

Pri odabiru travnate mješavine za vaš travnjak morate voditi računa o njegovoj namjeni i smještaju. Ako želite travnjak koji će služiti za igru, odaberite smjesu trava koje se dobro nose s gaženjem pa vam neće ni staze biti potrebne. Travnate vrste Poa annua (jednoljetna vlasnjača) i Poa nemoralis (šumska vlasnjača) odlikuju se dobrim podnošenjem gaženja, a ujedno im pogoduje rast u sjeni, pa bi mješavina trava koja sadrži i ove trave bila vrlo pogodna za male urbane vrtove do kojih sunce oskudno dopire.

Da bi vaš mali vrt izgledao uredno i privlačno, ograničite se na manji broj različitih biljnih vrsta, jer “ljepota je u jednostavnosti”, a i održavanje je lakše, što vam ostavlja više vremena za opuštanje i uživanje u vašoj dragocjenoj oazi usred grada.  Mali travnjak po kojem se možete slobodno kretati, upotpunjen “zelenim otokom”, sačinjenim od četinjača, pruža skladnu sliku koja odiše mirnoćom.  Kako slika ne bi postala dosadna, možete je oživiti nekom cvjetnom vrstom, ali svejedno nemojte pretjerati s bojama. Raspolažete li s nešto većim prostorom,  vrt  možete ispuniti gredicama cvijeća i povrća.  No, i tu je potreban oprez pri odabiru biljnih vrsta, jer pretjeranim šarenilom možete postići suprotni učinak te  izazvati nemirni ugođaj umjesto smirujućeg.

Lijevo: Clematis

 

JEDNOGODIŠNJE I DVOGODIŠNJE CVIJEĆE 

 Begonija (Begonija semperflorens) jednogodišnja je biljka, visoka 40 cm, a cvate ružičastim, crvenim i bijelim cvjetovima. Ovu cvjetnicu dobro je imati u vrtu i zbog dekorativna lišća crvene, zelene ili bakrene boje. Posadite begoniju potkraj svibnja ili na početku lipnja na sjenovito mjesto, zalijevajte je često, ali tek kada se tlo malo prosuši i uživajte u njoj sve do kraja mjeseca rujna.

Tratinčica (Bellis perennis) dvogodišnja je cvjetnica, čest  stanovnik travnjaka, a može narasti do 15 cm. Tratinčica je vrlo zahvalan cvijet za gradski vrt, jer je možete posaditi uz rub, u travnjak, a opstat će i na betonu ili među kamenjem – ako joj osigurate malo tla, djelomičnu sjenu ili puno sunca i malo vode. Najbolje vrijeme za sjetvu ovoga lijepog, malog cvijeta je kraj svibnja, a bijelim, crvenim ili ružičastim cvjetovima krasit će vašu svakodnevicu tijekom idućeg proljeća i veći dio ljeta.

Neven (Calendula officinalis) spada među jednogodišnje cvijeće, a odlikuje se plosnatim cvjetovima narančaste i žute boje, ali može poslužiti i kao začin i lijek. Neven naraste do 60 cm u visinu, a najbolje ga je posijati u svibnju na lagano sjenovito ili sunčano mjesto, pa će za dva do tri mjeseca niknuti mlade biljke koje cvatu do kraja listopada.

Naprstak (Digitalis purpurea) visoka je dvogodišnja biljka pogodna za rast u djelomičnoj sjeni. Cvjetovi nalik na naprstak ili zvono cvatu od lipnja do kolovoza u bijeloj, crvenoj, ružičastoj ili žutoj boji. Naprstak može, osim kao ukras, poslužiti i za prikrivanje neke ružne slike jer može narasti i do 150 cm.

Nedirak (Impatiens) je jednogodišnja biljka koja se donedavno smatrala pogodnom isključivo za sobni uzgoj. Posadite li je u vrt na sjenovito ili umjereno osunčano mjesto tijekom lipnja, do listopada će vaš životni prostor krasiti nježni cvjetovi bijele, narančaste ili crvene boje. Nedirak može narasti do 30 cm u visinu, a postoje i viseći hibridni pripadnici ove vrste velikih cvjetova,  koji će lijepo izgledati u nekom starom loncu ili visećoj košari.

Srebrenka (Lunaria annua) višenamjenska je dvogodišnja biljka, jer osim ljubičastog i bijelog cvijeta stvara i mahune koje mogu poslužiti za izradu suhih aranžmana. Ova biljka visine do 90 cm najbolje uspijeva na sjenovitim mjestima, gdje ju treba posijati tijekom svibnja i lipnja, pa će iduće godine cvasti od travnja do srpnja.

  Desno: Parthenocissus quinquefolia

 

TRAJNICE ZA MALI VRT

Jedić (Aconitum napellus) zanimljiva je trajnica koja cvate plavim ili ljubičastim cvijetom od lipnja do listopada. Ova biljka može doseći visinu i do 150 cm ako je posadite na sjenovito mjesto, a može poslužiti i kao rezano cvijeće. Ako imate djecu, odaberite neku drugu trajnicu, jer je ova biljka u cijelosti otrovna.

Gušarka (Arabis albida) niska je trajnica visine do 25 cm koja služi kao pokrivač tla u djelomičnoj sjeni ili na osunčanom položaju. Gušarka cvate bijelim, ružičastim ili crvenim cvijetom koji se javlja u ožujku, a može trajati sve do lipnja. Nakon cvatnje treba podrezati stabljike, jer u protivnom biljka djeluje neuredno.

Kavkaska potočnica (Brunnera macrophylla) trajnica je koja spada u pokrivače tla kojima pogoduje rast u sjeni drveća. Ova potočnica cvate sitnim, plavim cvjetovima od travnja do kraja lipnja i ponovo u jesen, a može narasti do 45 cm u visinu. Srcoliko lišće potočnice također je dekorativno, a postoje i kultivari šarenog lišća.

Krespin (Epimedium) je pokrivač tla koji tijekom cijele godine uljepšava prostor u sjeni drveća. Ova trajnica,visine do 20 cm, cvate u travnju i svibnju sitnim cvjetovima bijele, žute, crvene i ružičaste boje. Debeli srcoliki listovi razlog su uzgoja ove biljke, jer – osim što su vrlo dekorativni –  tijekom godine mijenjaju boju od ružičaste, zelene, do brončane.

Koraljni zvončić (Heuchera) zimzelena je trajnica koja može narasti do 70 cm.  Osim sjajnog, tamnozelenog lišća odlikuje se sitnim, zvonastim cvjetićima. Cvjetovi bijele, zelenožute, ružičaste i crvene boje pojavljuju se od lipnja do kolovoza i pogodni su za rez.

Balončić (Platycodon grandiflorum) zanimljiva je cvjetna vrsta, visine do 60 cm, čiji cvjetovi prije nego se otvore formiraju balončić, po kome je biljka i dobila ime. Balončić voli smještaj na sjenovitu mjestu, gdje će cvasti bijelim, ružičastim i plavim cvjetovima od lipnja do rujna.

Ljubica (Viola odorata) sićušna je biljka koja cvate bijelim i ljubičastim cvjetićima. Ljubicu smjestite u sjenu i cvast će vam u proljeće i ponovno u jesen. Ova dražesna biljka dobro će poslužiti kao pokrivač tla u podnožju nekog drva ili kao rubna biljka uz stazu ili travnjak.

 

Pratite nas