ŽELITE KUĆU OD SLAME? EVO ŠTO JE DOBRO ZNATI…

Iako ima bolja izolacijska svojstva od nekih priznatih izolacijskih materijala, slama se u Hrvatskoj slabo koristi u graditeljstvu, u odnosu na,  primjerice,  Austriju i Njemačku. Za razliku od nekih drugih građevinskih materijala, slama pruža mogućnosti izgradnje nepravilnih, organskih oblika, koji nerijetko završavaju više kao umjetničko djelo, nego kao kuće na koje smo navikli…

 

Popularnost  gradnje kuća od balirane slame do nas je došla  iz Amerike, točnije  iz Nebraske. Ondje i danas postoje kuće koje su sagrađene prije stotinu i više godina godina, a i dalje su u dobrom stanju. Stanovnici Nebraske čak su i crkve gradili od balirane slame. U Europi je najstarija takva građevina u Francuskoj i sagrađena je 1921. godine. Međutim, taj  je način gradnje naročito popularan u Njemačkoj, gdje je odavno  prepoznat  jeftin način gradnje, koji je, uz to, i ekološki prihvatljiv. Nakon što se kuća prestane koristiti nema hrpe građevinskog materijala koji onečišćuje okolinu,  nastamba jednostavno istrune i lako se ukloni. Moderna gradnja koristi materijale koji sadrže minerale, a oni nisu obnovljivi. Osim toga, Njemačka je siromašna mineralima.

JEFTINO, TOPLO I MAŠTOVITO: Sam proces gradnje kuća od slame prilično je jednostavan. Naprave se mali betonski temelji, na koje ide balirana slama, što se koristi kao ispuna. Krovište nosi drvena konstrukcija, a zidovi se žbukaju žbukom na bazi vapna. Imate li uigranu ekipu, dovoljna su i dva dana za gradnju male kuće, primjerice – ljetne kuhinje. Najprivlačnije kod kuća od balirane slame jest  to što je posrijedi  jeftin način  gradnje. Nisu potrebni glomazni strojevi i skupa mehanizacija,  sve možete sagraditi i sami, uz pomoć prijatelja.

Energetska efikasnost također je neosporni čimbenik prednosti kuća od slame. Svojstvo toplinske izolacije nekog materijala, mjereno količinom topline koju materijal propušta po jedinici površine i po jedinici temperaturne razlike između vanjske i unutarnje temperature, označava se kao vrijednost U. Jednostavnije rečeno, ta vrijednost govori koliko topline neki materijal propušta. Što je vrijednost U manja, to je izolacijsko svojstvo materijala veće. Trenutačni građevinski propisi zahtijevaju da ta vrijednost ne prelazi 0, 35. U Europskoj uniji postoji tendencija da se to smanji na 0, 25. Tipičan zid od slame (najčešće debljine oko 45 centimetara) ima, međutim, vrijednost oko 0, 13. Dakle, dva do tri puta nižu od modernih građevinskih materijala i mnogo nižu od trenutačnih građevinskih propisa. Korištenje slame kao građevinskog materijala može drastično smanjiti korištenje goriva potrebnog za zagrijavanje prostora zimi. Ne treba zaboraviti niti seizmološku otpornost. Ta bi tehnologija mogla postati dobrodošlom na područjima s velikim rizikom od potresa, jer su zidovi od slame elastični i snažni, što ih čini otpornima na potrese.

Primjedbe da takve građevine nisu sigurne od požara naprosto nisu točne. Balirana slama ne sadrži dovoljno zraka da bi gorjela. Organizacija Canada Mortgage and Housing Corporation sredinom je osamdesetih godina prošloga  stoljeća provela istraživanja koja su pokazala da je ožbukani zid od balirane slame iznimno otporan na požar, čak otporniji od većine konvencionalnih materijala. Ako i izbije požar, bilo bi potrebno nekoliko dana da kuća izgori, što vam daje dovoljno vremena da ispraznite cijelu kuću. U većini zemalja postoji zakon o građenju baliranom slamom. U Hrvatskoj ga nema. Takva gradnja nije legalna, a ni sama slama nije propisana kao građevinski materijal.

SVE POPULARNIJA GRADNJA OD SLAME: Razlog zašto je ova tehnika gradnje danas sve popularnija vjerojatno je u ekonomskoj računici. Slama je poljoprivredni nusproizvod i može se nabaviti po relativno niskoj cijeni (od 3 do 10 kuna po bali sijena), a dobivena je vrijedna kombinacija izolacijskih i statičkih svojstava.

Mogućnosti koje pruža tehnika gradnje slamom gotovo su neograničene. Zid od balirane slame moguće je koristiti kao nosivi element, gdje se konstrukcija krovišta sidri direktno na zidove. Češće se slama koristi kao ispuna, gdje se strukturalni elementi objekta grade najčešće od drveta, ali u nekim slučajevima čak i od metala ili armiranog betona.  Za razliku od nekih drugih građevinskih materijala, slama pruža mogućnosti izgradnje nepravilnih, organskih oblika koji nerijetko završavaju više kao umjetničko djelo, nego samo kao kockaste kuće na koje smo navikli. Naravno, i kuća od slame može biti izvedena tako da potpuno izgleda kao objekt građen konvencionalnim materijalima. Slama neprimjetno ostaje među slojevima žbuke i jedini dokaz njene prisutnosti je znatno niži račun za grijanje. Slamnati zidovi se obvezno moraju ožbukati kako bi se slama zaštitila od vanjskih utjecaja. U tu svrhu se najčešće koristi žbuka na bazi vapna, a gdje je to moguće, glinene žbuke predstavljaju izvrsnu jeftinu alternativu. Cementna žbuka potpuno je neprikladna za korištenje u kombinaciji sa slamom, jer stvara paronepropusni sloj i zid ne diše, odnosno onemogućen je prolaz viška vodene pare iz unutrašnjosti objekta prema van.

To može uzrokovati kondenzaciju vlage s unutrašnje strane zida, što izaziva  truljenjem slame. Izbjegavanjem upotrebe cementa, koji ionako nije poželjan materijal u ekološkom graditeljstvu, potpuno se problem rješava. Evo nekoliko razloga zašto se uopće upuštati u gradnju slamom.

ODRŽIVOST: Slama je obnovljivi materijal koji se može proizvoditi/uzgajati svake godine. Energija potrebna za proizvodnju materijala dolazi od sunca – obnovljivog izvora energije. Kada objekt prestane biti u funkciji, slama se i nakon dugog niza godina može kompostirati ili koristiti u povrtlarstvu za malčiranje. Nema problema s otpadom.

2 Izolacijska svojstva: Trenutni građevinski propisi zahtijevaju da koeficijent toplinske provodljivosti, odnosno, U(k) vrijednost vanjske ovojnice objekta koji se grije ne prelazi 0,35 W/m2K.  U Europskoj uniji postoji tendencija da se to smanji na 0,25. Tipičan zid od slame (najčešće debljine oko 45 cm) ima ovaj koeficijent oko 0,13 W/m2K, dakle dva do tri puta niži od modernih građevinskih materijala i mnogo niži od trenutačnih građevinskih propisa.

Kad bi se u građevinu od balirane slame još inkorporirala i načela pasivne solarne gradnje, kao što su termalna masa i velike staklene površine sa sunčane strane, dobili bismo energetski izuzetno efikasan objekt. Takva gradnja znatno smanjuje količine goriva potrebnog za zagrijavanje tijekom zime, što naravno rezultira smanjenjem emisije CO2 u atmosferu.

ZVUČNA IZOLACIJA: Bale slame djeluju i kao izuzetna zvučna izolacija, pa nije rijetkost da se tonski studiji grade na ovaj način. Razina buke u kućama od slame toliko je mala da boravak u takvoj kući djeluje smirujuće.

NIZAK RIZIK OD POŽARA:  Slama gori. Da, ali ožbukani slamnati zidovi su manje podložni požaru nego tradicionalne drvene kuće. Budući da je slama u balama vrlo gusto stisnuta, u njoj nema dovoljno kisika da bi se zapalila. Pokušaj da se zapali bala slame mogao bi se usporediti s  pokušajem da se zapali telefonski imenik. Iako zasebne stranice gore, dok je knjiga zatvorena, nemoguće ju je zapaliti. Ne pokušavajte to kod kuće!

Isto je i s balama slame. Ako pokušate zapaliti cijelu balu slame dok je još uvijek povezana konopcima, iznenadit ćete se koliko je teško. Još kad na bale slame dodamo žbuku, rizika od požara je minimalna. To je i potvrđeno brojnim ispitivanjima na zapaljivost, o čemu se može  pročitati na stranicama Njemačkog instituta za građevinska ispitivanja, gdje smo pronašli i neke podatke koje donosimo.

NISKI TROŠKOVI IZGRADNJE:  U ovom trenutku proizvodnja slame je veća od potražnje za njom. Smatraju je uglavnom otpadnim materijalom. U Hrvatskoj se cijena slame kreće od oko 3 do 10 kuna po bali, a često u cijenu ulazi i dostava. Za objekt od 100 m2 ugrubo možemo reći da nam treba oko 400 bala slame. Računate li materijal po najvećoj cijeni,  na zidove ćete potrošiti 4000 kuna, što je znatno jeftinije od gradnje zidova od cigle ili blokova. Osim toga, zidove od cigala ili blokova potrebno je povezati vezivnim materijalom i postaviti toplinsku izolaciju (danas se najčešće koristi ekspandirani polistiren-stiropor), što još više poskupljuje cijelu stvar. Zahvaljujući jednostavnosti izgradnje slamom, moguće je ostvariti dodatna smanjenja troškova tako da se u gradnju uključe neprofesionalni radnici. Često su budući vlasnici objekta od slame ujedno i glavni graditelji.

Zidovi od slame izuzetno su pogodni za žbukanje glinom. Ako živite u takvom podneblju te imate pristup većoj količini gline, možete, primjerice, iskopati jezerce i dobivenu zemlju iskoristiti za žbukanje kuće. Na taj se način dodatno štedi na građevinskom materijalu – nije potrebno kupovati vapno i pijesak (čime biste inače žbukali).

STRUKTURALNA STABILNOST: Zidovi od balirane slame više su nego adekvatni za nošenje tipičnih tereta kao što su etaže, krovišta i teški nanosi snijega zimi na krovu. Bale slame prošla su laboratorijska i empirijska istraživanja i pokazale su se pogodnima za izgradnju najmanje dvokatnica. Ako se slama koristi samo kao ispuna, a u svrhu nosivosti se gradi konstrukcija, mogućnosti su neograničene – teoretski bi se mogli graditi i neboderi.

ZDRAVA ALTERNATIVA: Slama predstavlja izrazito zdravu alternativu modernim građevinskim materijalima. Slama je prirodan materijal i nema štetnih utjecaja:  ne uzrokuje alergije jer se ne radi o sijenu, pa ne sadrži pelud (slama je od žitarica, a sijeno je pokošena livada, pa sadrži pelud poljskog cvijeća). Kvaliteta zraka u kućama od slame bitno je bolja, jer ne ispušta nikakva isparavanja kao što su, primjerice, formaldehidi što ih često ispuštaju moderni materijali. Osim toga, za razliku od betona, slamnati zidovi dišu, pa je u prostorijama bitno svježiji  zrak.

IZGRADNJA I ZABAVA:  Zbog jednostavnosti, izgradnja takvoga objekta često djeluje osnažujuće na obične, nestručne ljude koji imaju malo ili nikakvog iskustva s gradnjom. Proces dizajniranja i izgradnje je puno dostupniji ljudima koji bi inače vjerojatno bili isključeni iz procesa. Prekrasan primjer su ženske grupe koje se bave izgradnjom kuća, a često zbog jednostavnosti izabiru baš ovu tehniku.  U patrijarhalnom društvu u kojem živimo, žene redovito bivaju isključene iz procesa gradnje, uglavnom pod izgovorom da je gradnja “muški” posao, zbog količine fizičkog rada. Neprofitna mreža grupa Women Build Houses bavi se povećanjem dostupnosti graditeljskih vještina i znanja ženama te promocijom održivog graditeljstva.

STANJE U HRVATSKOJ:  Prema internetskim izvorima,  u novije vrijeme   širom svijeta pojavljuje sve više kuća od balirane slame, u Hrvatskoj se ova graditeljska tehnika nedavno pojavila. Nema o toj vrsti gradnje prave zakonske regulative, pa slama –premda  ima bolja izolacijska svojstva od nekih priznatih izolacijskih materijala – zasad ne smijete legalno koristiti u graditeljstvu.  U  Njemačkoj i Austriji provedena su potrebna ispitivanja na slami i sada se baliranu slamu može koristiti kao i svaki drugi građevinski materijal. U SAD-u se može dobiti građevinska dozvola čak i za kuće u kojima slamnati zidovi nose krovište, dakle bez ikakve dodatne  nosive konstrukcije.  Ipak, u Hrvatskoj je izgrađeno  nekoliko kuća od slame, koje sun a neki način  proizvod otvorenih radionica koje su organizirale ekološke udruge. Riječ  je o malim objektiva veličine oko 12 m2, a koristit će se kao pokazni primjerci u svrhu edukacije o gradnji slamom.  Valja napomenuti das u izgrađeni objekti od slame  koja je nabavljena od lokalnih poljoprivrednika, a zidovi su ožbukani glinom,  nađenoj na terenu ili u blizini mjesta izgradnje.

Pratite nas