PROLJETNI VRT

 

CVJETNA TREŠNJA  – LJEPOTA S ISTOKA

Japanska cvjetna trešnja, nazvana tako jer najspektakularnije sorte potječu upravo iz Japana, različitih je vrsta, pa je raspon izbora s kojom od njih ukrasiti vrt vrlo širok. Među listopadnim vrstama su Prunus avium, japanska trešnja hortikulturnog porijekla, i Prunus serrulata ili sakura, vrlo česta u Japanu, a poznata i pod imenom Kanzan. Za male ili srednje vrtove preporučuje se upravo sorta Kanzan, s ružičastim cvjetovima u proljeće i spektakularnim dekorativnim učinkom kada se lišće opusti…

U japanskoj kulturi cvjetovi trešnje su najčišći izraz ljepote. Ondje je cvjetanje trešnje simbol sreće i želje za svijetlom budućnošću. Prekrasno drvo trešnje predstavlja petu komponentu života; sjaj njegovih cvjetova ne traje dugo, jer padaju u vrtlogu vjetra, a pad cvijeća predstavlja njihov život, koji završava kada je postigao svoj najveći sjaj. Poetski rečeno, život je uspon na visoki vrh, dosezanje vrhunca i onda maksimalan sjaj; potom se vraćaš dolje, k zemlji.

Znamo, japanska vojna tradicija obiluje vrlo dugom poviješću, koja se nalazi već u drevnom mitu o samuraju. Sakura ili cvijet trešnje u svom se savršenstvu i upornosti može povezati samo s tim savršenim japanskim ratnikom: naime, bushidō ili savršeni vitez mora posjedovati sve karakteristike koje sakura sadrži u svom ekstremnom skladu. Također mora biti iskren i odvažan, pokazujući istu hrabrost koju pokazuje i sakura kada je vrijeme da napusti drvo s kojeg će je vjetar odnijeti na zemlju. Samuraj zapravo mora imati potpunu svijest o svojim sposobnostima i svojoj sudbini, toliko da žrtvuje svoj život kad je to potrebno, kako bi zaštitio svoj narod i ideal za koji se borio. Ta se životna filozofija doista zrcali u načinu života samurajskih ratnika: put do dobivanja određene stvari važniji je od samoga rezultata. Osim što je bio savršen simbol samuraja, cvijet trešnje predstavljao je i sve borilačke vještine prisutne u Japanu. U drevna vremena tetoviranje cvijeta trešnje bilo je rezervirano samo za samuraje ili pripadnike drugih umjetnosti. Poslovica tako citira značaj samuraja na sljedeći način: “Među cvijećem trešnja, ratnik među ljudima “.

Značenje sakure ili cvjetne trešnje

Savršenost pet latica sakure samuraji moraju shvatiti kao model kojem treba težiti u teškim trenucima svoga putovanja. Odvajanje od stabla, što se smatra odvajanjem od životne materije, uzima se kao sveti čin predanosti načelu koji je odredio nečije zavjete. Ovu simboliku ne treba razmatrati samo u svjetlu drevne ratničke tradicije, jer reprodukciju cvjetanja trešnje nalazimo i na bombama ohke koje su Japanci koristili u Drugom svjetskom ratu tijekom napada na američke brodove. Kamikaze su koristile cvjetanje trešnje kao simbol za predstavljanje svoje sudbine tijekom različitih bitaka. Njihova samoubilačka misija zapravo je sakura posvećena moralnoj veličini i ekstremnoj žrtvi. Smrt u ovom slučaju ne predstavlja kraj nečijeg postojanja, već početak nečijeg duhovnog posvećenja putu preporoda i unutarnjeg uzdizanja. U stvari, mnogi japanski hramovi sadrže cvjetove trešnje. Često su smješteni na svetim mjestima posvećenim uspomeni na žrtve ratova ili samim borcima važnih nacionalnih bitaka. U ovom slučaju, sakura je ujedno počast njihovoj odanosti i hrabrosti te element dobre spoznaje s obzirom na njihov život nakon smrti.

Najvažnija uloga cvjetova trešnje bila je poticanje domoljubnih osjećaja među Japancima tijekom Drugog svjetskog rata. Japanski piloti ukrašavali su uniformu cvjetovima trešnje, a bombaši samoubojice nacrtali bi je uz bok svog aviona u posljednjem samoubilačkom letu. Simbolika je sljedeća: mladi žrtvuju svoj život u čast cara i padaju na bojnom polju ne određenim redosljedom, već poput latica cvjetova trešnje koje su ostavljene na milost i nemilost vjetru. Neka popularna uvjerenja tvrdila su čak kako su se duše mladih vojnika koji su poginuli na bojnim poljima reinkarnirale upravo u cvjetove trešnje. Dakako, to razmišljanje povezano je s moći legendi koje su sastavni dio kulture svih starih naroda, a japan to jest.

Nadalje, zbog vrijednih karakteristika ovoga cvijeta, njegove ekstremne ljepote i brze smrti, cvjetanje trešnje povezano je i sa smrtnošću. No, cvjetovi trešnje također predstavljaju snažnu vjersku i duhovnu simboliku. Postoje različite vrste biljaka trešnje koje daju sličan cvijet, ali s različitim karakteristikama, počevši od broja latica (neki cvjetovi  imaju pet latica, a drugi dosežu i do dvadeset latica). Cvijet s pet latica, primjerice, podsjeća na budizam i podjelu na pet orijentacija, ili na pet kardinalnih točaka; pet svetih elemenata su praznina, zrak, zemlja, voda i  – cvijet trešnje.

Neplodne cvjetne vrste i njihova uloga u kulturi

Cvjetanje trešnje ili sakura i prisutno je u svim sferama japanskoga načina života, od umjetnosti do najjednostavnijh kućanskih predmeta. Više od dvjesto sorti cvjetova japanske trešnje, koje ne daju ploda, samo su ukrasne, sa cvjetovima s tisuću nijansi bijele, blijedoružičaste i intenzivno ružičaste, u stoljetnoj japanskoj tradiciji, čašćene su velikim proslavama, koje se sastoje od odlaska u parkove kako bi se promatrali. U Europi također postoje svakakve svetkovine u doba cvjetanja trešnje, posebice u doba Uskrsa, kada se cvijet trešnje koristi kao sastavni dio uskrsnoga stola. To, međutim, ovisi i o tome hoće li Uskrs pasti u doba intezivne cvatnje trešnjina cvijeta. Istina je također da nije isto slaviti europske vrste, koje donose plod, i one japanske, sađene namjenski, za dekoraciju i svetkovine. Zanimljiv je ipak običaj u Italiji, u jednom manjem mjestu u Laciju, gdje se, prema legendi, u doba križarskih ratova naglo osušilo sve trešnjino cvijeće. Legenda kaže da je to bio dobar znak jer je Fridrich Barbarossa tada otjerao neprijatelje i okončao dugi rat. Svake godine, treće nedjelje svibnja, cijeli grad krase cvjetovi  trešnje, a u procesiji se nosi kip Madone s vijencem od trešnjina cvijeća.

Cvjetove tešnje slavili su i mnogi slavni literali i pjesnici. Bilo je različitih kombinacija i metafora, pa je cvijet trešnje tako uspoređivan sa sporim padanjem snijega ili s brzinom oblaka koji se gomilaju u skupinama poput cvjetanja cvijeća. Najljepši haiku koji smo našli o trešnjinu cvijetu napisao je Yosa Buson:

Cvjetovi trešnje padaju

na dijelovima vode u neravnu polju:

zvijezde, svijetli noć bez mjeseca

Sakura, najljepše vrste

Cvatnja u sezoni trešnje započinje na Okinawi, a završava u Kyotu i Tokiju,  između ožujka i travnja. Sakura nije samo ružičasta, već poprima zaista sugestivne nijanse: za nekoliko tjedana cvjetanja nastaju boje u rasponu od blijedo ružičaste do fuksije i bijele, ovisi o sorti cvijeća. Najčešća je, međutim, vrsta Somei Yoshino. Somei vrste se tako nazivaju jer su prvi put zasađene u istoimenom selu. U Japanu još uvijek postoje vrste Prunus subhirtella autumnalis, koji, kako sama riječ kaže, cvjetaju uglavnom u jesen, a nazivaju se i zimskom sakurom. No, još uvijek postoji vrlo dugačak popis, njih više od stotinu, a među najljepšima su yaezakura i shidarezakura, koji cvjetaju u kaskadama.
Budući da ima tisućljetnu tradiciju, postoji i posebna sakura, koju su Japanci jako voljeli: Jindai Zakura, koja se nalazi u hramu Jissou; stara je oko dvije tisuće godina i ima zapremninu promjera od gotovo 14 metara.

Sakura, simboličko i duhovno značenje

Neosporno je da je sakura divan cvijet: cvjeta i blijedi u nekoliko dana, tako da predstavlja prolaznost života, krhkost, ali i želju za uživanjem u svakom trenutku. Na sakure se gleda s tugom, ali i s velikim osjećajem jer se slavi hanami  – doba divljenja trešnjinom cvijetu – u proljeće, koje pak ima simboliku ponovnoga rođenja. Nije slučajno što je cvjetanje trešnje oduvijek doživljavano kao znak upozorenja na bogatstvo berbe riže, kao želje za prosperitetom.
Sakura je inače povezana s predivnom japanskom legendom, starom stotine godina, nastaloj kad je mir bio rijedak zbog borbi između feuda. Priča se da je postojala šuma u kojoj rat ništa nije dotaknuo; bilo je drveća, mirisa i životinja. Nijedan se ratnik nije usudio ući u tu prirodu. Ondje je, međutim, bilo stablo koje nikad nije cvjetalo i činilo se mrtvim. U stvarnosti je bilo vrlo tužno i usamljeno jer nikad nije moglo uživati ​​u ljepoti boja cvijeća. Životinje se nisu približavale od straha, trava naokolo nije rasla. Jednoga je dana vila iz šume, vidjevši toliku usamljenost stabla, dirnuta, prišla stablu i rekla da će na njega baciti čaroliju koja će trajati 20 godina. Za to vrijeme stablo bi iskusilo ono što i ljudsko srce osjeća. Možda bi tako živnulo i pustilo cvat. Vila mu je rekla i da se može pretvoriti u ljudsko biće te potom natrag u biljku. Ali, ako nakon 20 godina ne uspije postati održiv, umrijet će zauvijek.
Drvo se pretvorilo u ljudsko biće, ali u početku je viđalo samo mržnju i rat. Zbog toga se često vraćalo u biljku, sve dok jednom, kad je bio muškarac, nije ugledao prelijepu djevojku. Izgledala je ljubazno i lijepo, bila je to Sakura (u Japanu i danas postoji i rabi se žensko ime Sakura): dugo su razgovarali dijeleći snove i nade. Kad ga je Sakura upitala kako se zove, drvo je znalo reći samo jednu riječ: “Yohiro”  (što znači nada). Između njih dvoje rodilo se duboko prijateljstvo i za kratko vrijeme rasplamsala se ljubav. Jednoga  dana Yohiro je priznao Sakuri svu svoju ljubav i pravu prirodu. Sakura je bila impresionirana, ali je šutjela. Vrijeme je prolazilo i 20-godišnji rok se približavao. Yohiro, koji je vratio izgled stabla, osjećao se vrlo tužno. Sakura je tada svu svoju ljubav priznala drvetu. Kad se vila opet pojavila, zamolila je Sakuru da odabere: ostati čovjek ili se spojiti s Yohirom u obliku stabla. Razmišljajući o mržnji i ratu, odlučila se spojiti s Yohirom. Njih dvoje su se spojili i postali jedno, a stablo je nekim čudom tada procvjetalo. I danas još njihova ljubav cvjeta u Japanu, a riječ sakura ima značenje – cvjetanje trešnje.

No, koje trešnje?

Tradicija hanamija

Sakura je zapravo japanski izraz za cvjetanje trešnje Prunus serrulata, koja svako  proljeće stvara kratke cvjetove trešnje u kratkom vremenu. Ova se stabla razlikuju od vrsta trešanja koje čine plod trešanja. Njihova prirodna ljepota i snažna simbolika, kao i istaknuta upotreba u japanskoj umjetnosti, učinile su da cvjetanje trešnje postane ikona japanskog kulturnog identiteta. U stvari, neki smatraju da je cvijet trešnje japanski neformalni cvijet, simbol japanskoga nacionalnog identiteta. Stoga svake godine Japanci i prate napredak cvjetanja trešnje.

Sakura zensen, ili stablo trešnje, cvjeta polako u predjelima s blažom klimom, počevši od Okinawe, u siječnju, i napreduje do Kyota i Tokija početkom travnja. Nakon što stabla trešanja počnu cvjetati u svakom području, Japanci uživaju u hanamiju, tradicionalnim izletima ispod procvalih krošanja trešnje  kako bi se divili njihovoj prirodnoj ljepoti.

Tradicija hanamija postoji mnogo stoljeća, više od tisuću godina, i predstavlja radostan trenutak blagdana i proslave cvjetanja trešanja. Značenje koje se stoljećima pripisuje trešnji je kontroverzno: u srednjoeuropskim zemljama trešnja se oduvijek smatrala zaštitnikom polja od nedaća; u skandinavskim zemljama i Velikoj Britaniji, međutim, simbol je nesreće i budućih nesreća; na Istoku i posebno u  Japanu tijekom ožujka i travnja odvija se ritual promatranja cvijeća trešnje – hanami (koji ima značenje Noći cvjetanja trešnje). Simbolika povezana sa cvjetovima trešnje duguje puno ovom festivalu jer predstavlja vrijednosti bitne za Japance. Ideja o ponovnom rođenju i dobrom znaku cvjetanja zapravo je povezana s važnim razdobljem, poput travnja, kada se završava školska godina i mnogi japanski studenti napuštaju školu kako bi ušli u svijet posla.

Osim simbolike, sušeni cvijet trešnje može biti sastojak vrućeg biljnog čaja, dok u kuhinji latice mogu poboljšati miris sorbeta, sladoleda i drugih slastica. Na estetskom i zdravstvenom polju cvjetovi trešnje mogu se koristiti u pripremi dodataka protiv zadržavanja vode i celulita. A očita je i njihova primjena u modi i dekorativnim umjetnostima.

Europa i Amerika vremenom su naslijedile simboličku vrijednost koju Zemlja Izlazećeg Sunca pripisuju cvjetovima trešnje. Od prvih ekspedicija na Daleki istok pa do razdoblja velikih europskih kolonijalnih carstava, istraživači i antropolozi promatrali su s izuzetnim zanimanjem brigu za prirodu i posebno za cvijeće koje je istočnjačko stanovništvo pokazalo. U mnogim plemenitim palačama staroga kontinenta iz 19. stoljeća mogu se vidjeti ukrasi u azijskom stilu koji prikazuju promatranje cvjetova trešnje, simbola sreće i unutarnjeg mira. Hanami je stoga proslava ponovnog rađanja prirode, što se najbolje izražava trešnjinim cvjetovima, ali i sviješću o njihovoj prolaznosti. Trešnja cvjeta u kratkom vremenu i jednako brzo napušta drvo. Padanje cvijeća potiče  Japance na razmišljanje o efemernoj vrijednosti života. Cvjetanje trešnje, odnosno sakura, svoju simboliku dijeli sa cijelom japanskom filozofijom  povezanom s kulturom strpljenja, poštovanja prirode i unutarnjim mirom. Rituali hanamija stoga su blagotvorni za cijeli japanski narod: održati piknik s prijateljima i rođacima, sjedeći ispod stabala trešnje i raširivši plavu plastičnu deku kako bi sakupili pale cvjetove, Japancima znači duhovno čišćenje. Cvjetanje trešnje također je znak bogatstva i štedljivosti. Zapravo, čini se da to prenosi cjelokupnu filozofiju i povijest jedne od najstarijih populacija na planetu.

Simboli koji se odnose na svijet rata

Japan, vidjeli smo, ima pravu strast prema cvijeću. Brojni su kultovi i ceremonije koji povećavaju ovaj dar prirode i njegovu ljepotu. Cvjetovi trešnje zasigurno su jedna od najcjenjenijih vrsta cvijeća u japanskoj kulturi, ali nisu jedini cvjetovi koje Japanci vole i slave. Jedan od najčešće korištenih cvjetova nakon cvjetanja trešnje je krizantema, koja i službeni cvijet Japana, zapravo se pojavljuje u grbu carske obitelji. Još jedan cvijet koji se široko koristi u japanskoj simbolici jest kamelija, koja se u Japanu naziva i ruža.

O cvijetu trešnje 

Općenito, stabla trešnje obično nisu samooplodna. Iako njihovi cvjetovi imaju i muške i ženske spolne organe, cvjetovi se bolje oprašuju peludom druge trešnje. Zbog toga se često biraju samooplodne sorte ili se zasađuju najmanje dvije obližnje trešnje različitih sorti; na taj je način većina cvjetova oprašiva, ali dovoljno je i da susjed ima višnju u vrtu. Pored toga, može se dogoditi da nagle promjene klime u trenutku cvatnje uzrokuju prerano isušivanje cvjetova, koji tada ne mogu biti oprašeni. Obično se drvo trešnje uzgaja na otvorenom tlu, a cvjeta kad se noćni minimumi prirodno povećaju, dolaskom proljeća. Tako će trešnja uzgojena u zemlji cvjetati u savršeno vrijeme, s klimom pogodnom za razvoj cvijeća i s dolaskom proljetnih kiša. Stablo u stakleniku može prerano cvjetati; premješta li se na otvoreno, može izgubiti sve cvijeće zbog hladnoće ili zbog nedostatka vlage. Ako se pak stablo držalo u loncu u stakleniku cijele zime, a zatim se zakopalo u rano proljeće, tada je također moguće da je cvijeće propalo zbog stresa zbog presađivanja. Cvatnja zahtijeva mnogo energije od biljaka i pogodnu klimu; čim je biljka izložena bilo kakvom stresu, ona uglavnom gubi cvjetove ili čak plodove.
Cvjetna trešnja ne voli previše teška tla. Ideal predstavlja tlo treseta sa srednje laganom smjesom, što pogoduje dobroj drenaži i izbjegava prekomjernu stagnaciju vode. Trenutak kada trebate posvetiti više pažnje potrebi za vlagom  biljke je u ranim fazama sadnje. U tom razdoblju navodnjavanje cvjetova trešnje zahtijeva male mjere opreza. Sadnica se mora postaviti u zemlju pritiskom na zemlju na dnu stabljike. Bit će potrebno formirati bazen koji nije previše dubok, ali koji može sadržavati vodu. Kad biljka naraste, tlo treba održavati vlažnim. Interval između navodnjavanja će stoga biti određen klimatskim uvjetima sezone.

Uzgoj cvjetne trešnje
Uzgoj cvatnje trešnje nije teško. Čvrsto je stablo otporno na bolesti. Međutim, za dobivanje zdravih biljaka s bujnim cvjetanjem mora se voditi računa o tome jesu li pravilno posađene. Prvo što treba znati jest da je najbolja sezona za sadnju cvjetnih trešanja – jesen. Neposredno prije postavljanja valja potopiti  korijenje u toplu vodu i provjeriti je li potpuno mokro, zatim iskopati rupu otprilike dvostruko veću od korijena biljke i dobro je navlažiti dolijevanjem vode. Tada se posadi ukrasno stablo trešnje i korijenje prekrije oplođenim tlom. Na kraju ove operacije dobro se zbije površina tla.
Najvažnija gnojidba cvjetne trešnje je zasigurno ona koja se mora provesti kad se biljka posadi. Zapravo će mladom grmlju biti potrebno pravilno hranjivo za zdrav i brz rast. Pravilna gnojidba također će pomoći stablu trešnje da razvije bujan i dugotrajan cvat. Stoga će biti potrebno da biljka tijekom vremena ima stalnu opskrbu hranjivim tvarima. Zato se dodaje malo zrelog organskog gnojiva i uspe granuliranog gnojiva u rupu u koju se posadi  trešnja. Ova vrsta gnojidbe mora se ponoviti na kraju svake zime. Da bi se izbjegla radikalna toksičnost, valja pripaziti da granulirano gnojivo ne bude u izravnom kontaktu s korijenjem.

Cvjetna trešnja ne boji se bolesti, pogotovo ako je dobro izložena sunčevoj svjetlosti i ako se vodi računa o obrezivanju mrtvih grana i osušenog lišća. Obrezivati je dobro samo tijekom ljeta koristeći čiste i dobro oštrene škare. Tijekom prve godine rasta, da bi se pogodovalo vertikalnom razvoju stabla, valja ukloniti pupoljke smještene u donjem dijelu debla i biljku pričvrstiti. Glavni parazit cvjetajuće trešnje je Armillaria, gljivica koja uzrokuje takozvanu vlaknastu trulež korijena. U slučaju infekcije Armillariom, treba nastaviti s mehaničkim uklanjanjem gljivica što je prije moguće i tretirati biljku odgovarajućim kemijskim proizvodima. S druge strane, infestacija lisnih uši, iako manje opasna, rtakođer može uništiti cvjetanje.

Kako posaditi japansku cvjetnu trešnju

Drveće se mora saditi na jesen, korijenje ne smije biti duboko. Prije sadnje stabla valja staviti kompost od organskog materijala i gnojivo za sporo oslobađanje u rupu. Ako je područje vjetrovito, privezuje se stabljiku na nosač. Svake godine, u ožujku, valja posipati gnojivo oko stabla. Prve godine uklone se izboji iz debla, kako bi se izbjeglo niske grane koje pokvare izgled stabla. U proljeće povremeno biljku  treba vlažiti s 14 do 18 litara vode; ljeti se vlaži drveće, ali se ne obrezuje, uklanjaju se samo uveli dijelovi. Ako se na kori grana pojavi hrđa ili mrlje na lišću, odmah valja djelovati kako ne bi došlo do širenja zaraze.

Koja stabla kombinirati s japanskom cvjetnom trešnjom

S obzirom na ljepotu stabla, kada oblaci ružičastih latica stvaraju sjajno mjesto dovoljno da oživi cijeli vrt, preporučivo je postaviti stablo trešnje na travnjak,  na izolirano mjesto. Idealno ga je povezati s nekim zimzelenim biljkama s tamnim lišćem kako bi se istaklo njegovo proljetno cvjetanje. Za one koji imaju na raspolaganju veliki prostor i žele posaditi više stabala cvjetne trešnje, preporučivo je odabrati neke različite vrste, tako da ružičaste nijanse latica i onih lišća otpalih u jesen uspijevaju stvoriti sjajnu kromatsku simfoniju. Ako je vrt malen, preporučivo je ostaviti stablo trešnje na miru i pojačati je na travnjaku, dosadivši divlje ili proljetno cvijeće lukovica.

 

Pratite nas